Predstavnicima 92 višestambene zgrade danas su uručeni ugovori o sufinanciranju projekata energetske obnove za koje je iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurano 107,83 milijuna eura bespovratna sredstva.
Na svečanoj dodjeli ugovore su korisnicima uručili predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. „Zaista je sjajno da imamo priliku uručiti što odluke, što ugovore, njih 92 ukupno vrijedna skoro 108 milijuna eura. Ovo potvrđuje privrženost hrvatske Vlade zalaganjima u energetsku obnovu i energetsku učinkovitost“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju.
Ugovori su dodijeljeni na temelju Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine „Energetska obnova višestambenih zgrada“ iz ožujka 2024. godine. Pozivom se sufinancirala izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima te onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine, a nalaze se na području Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, no u međuvremenu su već provele obnovu nakon potresa.
„Na ovaj program koji je izvorno iznosio oko 101 milijun eura, javilo se 565 upravitelja zgrada ili predstavnika suvlasnika. S obzirom da taj iznos ukupno značajno prelazi 101 milijun eura, mi smo danas definirali prva 92 projekta koje ćemo financirati“, objasnio je ministar Bačić te dodao da će i za ostale projekte s rezervne liste, a takvih ima još 291 biti osigurana sredstva.
„Vlada Republike Hrvatske je putem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Fond za zaštitu okoliša kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Operativni program Konkurentnost i kohezija za ove projekte osigurala značajna sredstva iz fondova Europske unije“, rekao je direktor Fonda Luka Balen te istaknuo kako ovaj program nije samo investicija u zgrade, već i u kvalitetu života naših sugrađana. „Ugovori koje danas dodjeljujemo donijet će brojne koristi – niže režijske troškove za stanare, veću udobnost stanovanja, smanjenje emisija CO₂ i dugoročno očuvanje vrijednosti nekretnina“, rekao je Balen.
Za projekte energetske obnove bilo je moguće dobiti od 60 do 80% prihvatljivih investicijskih troškova. Provedba mjera energetske učinkovitosti rezultirat će uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od čak 71,45% u odnosu na stanje prije obnove ovih zgrada.
Prema Dugoročnoj strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, predviđena je obnova stambenih i nestambenih zgrada, kako javnih tako i privatnih, s ciljem njihove transformacije u energetski visokoučinkovite i dekarbonizirane objekte. Do tada, sve bi zgrade trebale imati gotovo nultu energetsku potrošnju ili visoku energetsku učinkovitost, a stopa energetske obnove s 0,7% na 3% godišnje do 2030. godine, što podrazumijeva obnovu 30 milijuna metara kvadratnih zgrada. Poseban naglasak stavljen je na povećanje seizmičke otpornosti, u kontekstu potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine.
